O Nama

Općina Gornji Mihaljevec jedinica je lokalne samouprave u Međimurskoj županiji. Općina obuhvaća područje naselja Badličan, Bogdanovec, Dragoslavec Breg, Dragoslavec Selo, Gornja Dubrava, Gornji Mihaljevec, Martinuševec, Preseka, Prhovec, Tupkovec, Vugrišinec i Vukanovec.

Općina Gornji Mihaljevec nalazi se u zapadnom dijelu Međimurske Županije, graniči sa susjednim općinama Štrigova, Nedelišće, Sveti Juraj na Bregu, a na krajnjem zapadu, u dužini od 5 km (5051m) granica Općine poklapa se s državnom granicom prema Republici Sloveniji.

Taj je prostor u gospodarskom smislu desetljećima bio orijentiran velikim dijelom na susjednu Sloveniju - od prometa robe, zaposlenja do obrazovanja. Prema ocjeni krajobraznih vrijednosti prostora Županije, područje gornjeg Međimurja ima karakter osobito vrijednog predjela, kojem pripada teritorij Općine Gornji Mihaljevec u cijelosti.

Brežuljkasti predio kojeg čine krajnji obronci Alpa, čine ovaj prostorno manji dio Županije posve različit od preostalog dijela - od krajobraznih i prirodnih obilježja do specifičnosti ljudskog djelovanja i tipologije naseljenosti.

Prvo pismeno spominjanje Gornjeg Mihaljevca datira iz godine 1650. kada se u popisu župa zagrebačke biskupije za sabiranje milostinje za zavod Sv. Jeronim u Rimu navode imena sela u sastavu današnje župe odnosno općine. Naselja općine većinom su nastala na križanjima šumskih putova ili na slobodnoj zemlji uz grofovske lugarnice. Predaja govori da je Gornji Mihaljevec svoje ime dobio po nekom lugaru Mihalju. Godine 1789. Gornji Mihaljevec zadobiva status župe, a dotadašnju drvenu kapelu zamjenjuje zidana crkva Svete Katarine. Od tada je Gornji Mihaljevec centar vjerskog, gospodarskog, upravnog i kulturnog života ovog kraja.

Površina Općine Gornji Mihaljevec iznosi 32,13 km2 i po površini je jedanaesta općina u Županiji. U dvanaest naselja živi svega 2046 stanovnika (popis iz 2001. godine.), pa po broju stanovnika zauzima pretposljednje mjesto u Županiji. Gustoća naseljenosti općine iznosi 63,7 st/km2, što je znatno manje u usporedbi s gustoćom naseljenosti Županije koja iznosi 164,3 st/km2.

Naselje	Broj stanovnika	Broj privatnih kućanstava	Broj stanova
Badličan	105	30	41
Bogdanovec	145	38	45
Dragoslavec Breg	144	51	141
Dragoslavec Selo	220	68	79
Gornja Dubrava	252	92	107
Gornji Mihaljevec	286	89	107
Martinuševec	136	34	42
Preseka	70	21	28
Prhovec	163	52	59
Tupkovec	93	26	39
Vugrišinec	168	54	150
Vukanovec	264	91	176
UKUPNO	2.046	646	1.014

Općinsko Vijeće predstavničko je tijelo Općine Gornji Mihaljevec. Vijeće je konstituirano izborom predsjednika Vijeća na prvoj sjednici na kojoj je nazočna većina članova Vijeća. Konstituirajuću sjednicu saziva predstojnik tijela državne uprave nadležnog za poslove lokalne i područne (regionalne) samouprave ili osoba koju on ovlasti. Prava i dužnosti izabranih članova Vijeća započinju s danom konstituiranja vijeća. Dužnost vijećnika je počasna. Vijećnici nemaju obvezujući mandat i nisu opozivi. Općinsko Vijeće općine Gornji Mihaljevec broji 13 članova.

Predsjednik i potpredsjednici izabrani su na konstituirajućoj sjednici iz redova vijećnika većinom glasova svih vijećnika javnim glasovanjem, posebno za svakog kandidata. Svoju dužnost obavljaju volonterski. Predsjednik Vijeća predstavlja Vijeće, saziva sjednice Vijeća i njima predsjedava.

Općinsko izborno povjerenstvo općine Gornji Mihaljevec utvrdilo je 2009. godine rezultate izbora za članove Općinskog Vijeća Općine Gornji Mihaljevec 2009.-2013. Za predsjednika Vijeća izabran je Franjo Golub (HDZ), a za potpredsjednike Josip Petković (HSLS) i Mirjana Novak (HDZ).

Mirjana Novak-podpredsjednica, Franjo Golub-predsjednik, Josip Petković-potpredsjednik

Dana 14. rujna 2010. godine u prostorijama vijećnice općine Gornji Mihaljevec održana je konstituirajuća sjednica Savjeta mladih koju je sazvao načelnik Općine Franjo Kovačić. Savjet mladih je savjetodavno tijelo predstavničkog tijela Općine kojeg čine osobe s prebivalištem na području Općine Gornji Mihaljevec u dobi od petnaest ( 15 ) do dvadeset devet ( 29 ) godina života. Savjet mladih naše Općine broji sedam članova izabranih od strane općinskog Vijeća. Za članove su izabrani: Patrik Čurin, Badličan 24; Dejan Golub, Gornja Dubrava 71; Dominik Kovačić, Badličan 34; Lea Kovačić, Gornji Mihaljevec 70; Mario Novak, Vukanovec 77; Nikola Petković, Vukanovec 76; Martina Škvorc, Vukanovec 49. Sjednicom je do izbora predsjednika Savjeta mladih predsjedavao načelnik Općine. Za predsjednika Savjeta mladih jednoglasno je izabran Dominik Kovačić iz Badličana 34, a za zamjenika predsjednika Martina Škvorc iz Vukanovca 49. Izborom predsjednika konstituiran je Savjet mladih koji će od tog dana djelovati u interesu svih mladih na području Općine Gornji Mihaljevec.

Do 2009.godinene načelnika je biralo Vijeće iz svojih redova na prijedlog Odbora za izbor i imenovanje ili najmanje 1/3 članova Općinskog vijeća na način i po postupku utvrđenom u Poslovniku Općinskog Vijeća u skladu sa Zakonom i Statutom. Na izborima 2009.godine načelnik Općine biran je prema novom Zakonu o izboru načelnika, gradonačelnika i gradonačelnika grada Zagreba na neposrednim izborima. Načelnik svoju dužnost obavlja volonterski.

Na neposrednim izborima 2009.godine za načelnika Općine izabran je Franjo Kovačić, a za zamjenika načelnika Boris Resman.

Za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga Općine i poslova državne uprave, prenijetih na Općinu Gornji Mihaljevec ustrojava se Jedinstveni upravni odjel. Općinsko vijeće odlukom osniva Jedinstveni upravni odjel te uređuje njegovo ustrojstvo, djelokrug i druga pitanja važna za njegov rad. Jedinstveni upravni odjel u okviru prava i dužnosti Općine Gornji Mihaljevec, izvršava zakone i druge propise, odluke i druge opće akte Općinskog vijeća i načelnika, prati stanje u upravnim područjima za koji je osnovan, rješava u upravnim pitanjima, provodi nadzor , poduzima mjere za koje su zakonom ili drugim propisom ovlašteni, priprema nacrte odluka, i drugih općih akata te obavlja i druge poslove. Jedinstveni upravni odjel je samostalan u okviru svog djelokruga i za svoj rad odgovoran je načelniku, osobito za zakonito i pravodobno obavljanje poslova. Planom prijama u službu načelnik Općine Gornji Mihaljevec utvrđuje popunjenost Jedinstvenog upravnog odjela i planira zapošljavanje potrebnog broja pripadnika nacionalnih manjina radi ostvarivanja zastupljenosti sukladno Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina.

Općinsko vijeće općine Gornji Mihaljevec u skladu sa Zakonom o komunalnom gospodarstvu donijelo je 28. travnja 2006. godine Odluku o komunalnom redu Općine Gornji Mihaljevec koja je i danas na snazi. No sama primjena odluke zbog specifičnosti poslova koje treba u praksi provoditi provodila se teško zbog toga što općina nije imala adekvatnu i stručnu osobu za obavljanje opisanog posla.

Iz navedenih razloga općina Gornji Mihaljevec je u 2009. godini stupila u pregovore sa općinom Sveti Juraj na Bregu o vođenju Zajedničkog komunalnog redarstva. Vodilja za pregovore bila je ta što općina Sveti Juraj na Bregu ima komunalno redarstvo organizirano već više godina. U listopadu ove godine između navedenih dviju općina potpisan je Sporazum o Zajedničkom komunalnom redarstvu, dakle Općine Sveti Juraj na Bregu kao nosioca i Općine Gornji Mihaljevec kao korisnika zajedničkog komunalnog redarstva. Sporazum je stupio na snagu 01. studenog 2009.godine.

Na području Općine Gornji Mihaljevec djeluje 21 poduzeće i 24 obrtničke radnje, čiji broj nekoliko posljednjih godina stagnira, a izvan primarnog sektora zaposleno je svega 220 stanovnika Općine. Promocijom međimurskog vinogorja i osnivanjem trase vinske ceste koja dijelom prolazi i Općinom Gornji Mihaljevec, stvaraju se začeci turizma - nove gospodarske grane u ovoj Općini koja bi se trebala oslanjati na atraktivnosti krajobraza, seoska domaćinstva s tradicionalnim načinom života i na kvalitetnu ugostiteljsku ponudu. Sadašnja ugostiteljska ponuda i razina njezine kvalitete nisu zadovoljavajućeg standarda na kojem bi se trebao bazirati daljnji razvoj ugostiteljstva i turizma ovog dijela Županije. Djelovanje poduzeća i obrtničke radnje u Općini Gornji Mihaljevec, govori o uspostavi gospodarskih aktivnosti u okvirima malog poduzetništva i o dislociranju radnih mjesta izvan gospodarskog i administrativnog centra Županije. Iako s malim brojem zaposlenih oni pružaju prednosti zbog dostupnosti radnog mjesta u mjestu stanovanja, a mnoge uslužne djelatnosti stoje na raspolaganju lokalnom stanovništvu.

Naselja općine Gornji Mihaljevec dobro su međusobno povezana i uključena u ukupni prometni sustav Međimurske županije. Područjem Općine prolaze tri županijske ceste od kojih županijska cesta Ž2001 samo rubno prolazi Općinom, županijska cesta Ž2009 povezuje Općinu u pravcu sjever - jug sa susjednim općinama Štrigova i Nedelišće i županijskim središtem Čakovec, te cesta Ž2011 koja međusobno povezuje dva najveća naselja Općine, Gornji Mihaljevec i Gornju Dubravu. Dana 2.7.2008.godine Općina Gornji Mihaljevec izvršila je primopredaju Županijskoj upravi za ceste Međimurske županije slijedeće dionice ceste:

- LC 20055 Vukanovec-Gornja Dubrava-L20005
- LC 20057 Dragoslavec Breg - Dragoslavec Selo
- LC 20059 Prhovec - Preseka - GP.R.Slovenija
- LC 20062 Vugrišinec - Prekopa
- LC 20075 Prhovec - Sveti Urban

Na županijske ceste veže se mreža lokalnih cesta i nerazvrstanih cesta (mjesnih ulica i poljskih putova). Nerazvrstane lokalne ceste su dužine 47,54 km, a poljski putova 24,99 km. Županijske i lokalne ceste asfaltirane su. Lokalne neasfaltirane ceste su L20049 u dužini 25 km. Stanovništvo Općine autobusnim je linijama povezano sa županijskim središtem.

Gornji Mihaljevec je jedno od rijetkih općinskih središta u Međimurju u kojem se ne nalazi poštanski ured. U Općini postoje potrebe za otvaranje poštanskog ureda u Gornjem Mihaljevcu za osiguranje kvalitetnije usluge. Poštanske usluge za naselja Badličan, Bogdanovec, Dragoslavec Breg, Dragoslavec Selo, Gornja Dubrava, Gornji Mihaljevec, Preseka, Vugrišinec i Vukanovec vrše se u poštanskom uredu 40306 Macinec dok se za naselja sjevernog dijela Općine; Martinuševec, Prhovec i Tupkovec poštanske usluge vrše u poštanskom uredu 40312 Štrigova.

Naselja Općine su na središnji TK centar Čakovec vezana pristupnom telekomunikacijskom mrežom preko telefonskih centrala Gornji Mihaljevec i Prhovec, a preko njega magistralnim i međunarodnim vodovima sa državom i međunarodno. Pristupna mreža izgrađena je kombinirano; zračno na stupovima a djelomično i podzemno. Mjesna centrala G. Mihaljevec i Prhovec digitalne su tehnologije i omogućavaju sve PSTN i ISDN usluge. Na matičnu centralu AXE-10 vezane su svjetlovodnim kabelom. Korisnički vodovi izrađeni su od kabela s bakrenom žicom. Instalirani kapacitet centrala u G. Mihaljevcu i Prhovcu iznosi 1360 priključaka, a na njih je priključeno 990 korisnika.

Na području cijele Općine izvedena je plinska distributivna mreža čija trasa prolazi duž glavnih prometnica Općine. Napajanje mreže omogućeno je s dva pravca i to plinskim prstenom preko redukcijskih stanica u Lopatincu i Križopotju. Plinska mreža izvedena je od polietilena. Pritisak u plinskoj mreži je 3 bar-a, a redukcija na potrebni radni tlak plinskih trošila provodi se prije ulaska plina u samu građevinu. Na plinsku mrežu priključeno je 139 potrošača od kojih 127 domaćinstava i 12 pravnih subjekata.

Područje Općine Gornji Mihaljevec opskrbljuje se električnom energijom iz mreže preko 20 trafostanica naponskog nivoa 10/0,4kV od kojih su pet zidanih, osam betonskih, šest aluminijsko-rešetkastih i jedna željezno-rešetkasta trafostanica. Ukupna instalirana snaga postojećih trafostanica iznosi 2010 kVA. Područje Općine pokriveno je mrežom zračnih i kabelskih vodova, osim Dragoslavec Brega gdje je 12 domaćinstava, i Gornje Dubrave gdje je jedno domaćinstvo, bez električne energije.

Na području Općine izgrađena je vodovodna mreža u svim naseljima, a trase opskrbnih cjevovoda naselja u pravilu se poklapaju s trasama prometnica. Na javnu vodovodnu mrežu priključeno je 85% domaćinstva Općine. Osim vodoopskrbnog sustava Međimurja na području Općine ima nekoliko nezavisnih sustava kojim se pojedina domaćinstva snabdijevaju vodom crpljenjem iz bunara (G. Mihaljevec 3 bunara, Dragoslavec Selo 2, Bogdanovec 2, Vukanovec i Vugrišenec po jedan bunar). Zdravstvenu ispravnost vode za piće iz javne vodovodne mreže kontrolira laboratorij Međimurskih voda, dok vodu iz bunara kontrolira Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije.

Za vodoopskrbu naselja u Općini Gornji Mihaljevec koristi se vodocrpilište "Nedelišće", a područje Općine pripada III. vodoopskrbnoj zoni. Na području Općine ne postoji vodospremni prostor već u tu svrhu služi vodosprema "Mohokos" kapaciteta 750m3. Ukupna dužina mreže je 14628 m', sa 70 hidranata i 11 zasunskih okana. Godišnja potrošnja vode je 64870 m3.

Ne postoji sustavno riješena odvodnja naselja na području Općine već se odvodnja fekalnih voda domaćinstava u pravilu rješava septičkim jamama, dok se oborinske vode odvode površinskim tokovima (cestovnim rigolima, sustavom otvorenih kanala).

"Studija odvodnje Međimurja" kao strateški dokument Međimurske županije donosi prijedlog rješavanja sustava odvodnje na području cijele Županije, a donesena je 2002. godine.

Na teritoriju Općine nalazi se jedna osnovna škola - u Gornjem Mihaljevcu koju polazi 151 učenik. Za djecu iz udaljenih naselja organizirani je prijevoz do škole. Djeca predškolskog uzrasta također su zbrinuta na teritoriju Općine. U planu je izgradnja športske dvorane u Gornjem Mihaljevcu u sklopu osnovne škole. Za izgradnju iste izrađena je projektna dokumentacija i u tijeku je ishođenje potvrde glavnog projekta. Isto tako u planu je dogradnja osnovne škole kako bi se mogla održavati nastava u jednoj smjeni. Dogradnja zgrade osnovne škole financirat će se iz programa Svjetske banke.

U Gornjem Mihaljevcu zdravstvenu skrb za stanovništvo Općine vodi tim ambulante opće medicine i jedan stomatološki tim. Da bi se opskrbili lijekovima, stanovnici tu uslugu moraju potražiti u drugim najbližim središtima - Nedelišću, Štrigovi ili Lopatincu. Zbog malog broja stanovnika, unatoč udaljenostima, ljekarna u Gornjem Mihaljevcu nije uvrštena u planiranje mreže ljekarni.

Atraktivnost krajobraza koja se sastoji od skladnog mozaika šumskih, vinogradarskih i poljoprivrednih površina, te naselja, okvir je i pogodan prostor za smještaj turističkih sadržaja, prvenstveno ugostiteljskih i smještajnih kapaciteta namijenjenih seoskom i izletničkom turizmu.

Navedenim projektom financiran je park "Mladost"u Gornjem Mihaljevcu. U sklopu projekta "Park Mladosti" u Gornjem Mihaljevcu izgrađena je jedna od najljepših trim staza odnosno staza zdravlja u Republici Hrvatskoj. Dužina staze je 1.600 metara. Duž staze nalazi se 18 radnih točaka. Na stazi su izgrađena i prekrasna dva drvena mosta preko potoka Zeize, kao i odmorište. Staza je svečano otvorena za vrijeme trajanja "Dana lipe" 24. lipnja 2007. godine. Otvorio ju je predsjednik Županijske skupštine gosp. Vladimir Ivković. Staza zdravlja dostupna je i namijenjena svim uzrastima. Posebna zahvala ide svim vlasnicima šuma koji su dozvolili da staza zdravlja prolazi njihovom šumom i time pokazali razumijevanje za boljitak našeg kraja.

Sukladno Pravilniku o izmjenama i dopunama Pravilnika o proglašenju i razvrstavanju turističkih mjesta u razrede (NN, 127/07), Općina Gornji Mihaljevec proglašena je turističkim mjestom i smještena u razred D turističkih mjesta. Predstoji osnivanje turističke zajednice Općine Gornji Mihaljevec.

Kao potencijalne turističke destinacije spominju se : obiteljsko gospodarstvo Lovrec Eduard, Preseka 22, koji posjeduje stari mlin pod nazivom "Stari Lovrecov mlin na vodi u Preseki" na samoj granici s Republikom Slovenijom; kompleks "Zelena" za pješačenje i rekreaciju; šetnica "Dragoslavec Breg", obilježena signalizacijom, osnovana od strane udruge "Sport za sve" Dragoslavec Breg u suradnji s mjesnim odborom Dragoslavec Breg.

Na području općine Gornji Mihaljevec djeluje nekoliko seoskih turizama poznatih diljem Hrvatske i Slovenije, kao što su "K Jeleni" i "Štefova klet" u Gornjoj Dubravi, seoski turizam "Klet Veselko" u Vugrišincu i seljačko domaćinstvo, vinogradarstvo i podrumarstvo "Petković" u Dragoslaec Bregu.

Iako su na području ove općine pronađeni antički predmeti, teren do danas nije sustavno istražen.

Područje naselja Preseka:
Veliko kamenje - povišeni plato 500 m sjeverno od naselja na koti v.233 m. Pronađena je antička keramika i građevni materijal. Rekognosciranje je izvršeno 1977.g

U Općini nailazimo na spomeničke objekte skromnih karakteristika uglavnom sakralnog karaktera, koji su značajni kako za lokalnu sredinu, tako i u širem kontekstu. Tu spadaju manje kapelice i poklonci u obliku kapelica te pokoje raspelo. Od tradicijske stambene arhitekture ovdje je ostalo očuvano vrlo malo. Stambena arhitektura doživjela je velike promjene, naročito u posljednjim desetljećima prošlog stoljeća, a preostali primjerci tradicijske gradnje danas su uglavnom u lošem stanju, zapušteni i propadaju. Potrebno je spomenuti i neke primjere sitne arhitekture i javne plastike koji su recentne izvedbe i bez umjetničke vrijednosti, ali koji imaju značaj za lokalnu sredinu kao akcenti u prostoru.

- zaštićena je Rješenjem o preventivnoj zaštiti Broj: 02-13/12-1973, koje je donio Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture u Zagrebu 1973.g. Nalazi se usred naselja, na raskrižju. Izgrađena je krajem 17.st. umjesto ranije drvene građevine, koja se spominje do 1690.g. Početkom 18.st. je renovirana, zidani zvonik gradi se sredinom, a sakristija krajem 18.st. To je jednobrodna, jednostavna građevina koja s desne strane ima sakristiju, a uz glavno pročelje masivni zvonik ispod kojeg se ulazi u crkvu. Crkva je jednostavno oblikovane vanjštine i skromno uređene unutrašnjosti, ali svojim položajem čini glavni akcent u naselju.

- kip koji se nalazi u samoj blizina spomenute crkve, kojeg je 1994. godine od lipovog drveta izradio kipar Dragurin Jamnić iz Lepoglave. Spomenik je podignut u čast braniteljima Domovinskog rata

- smješten izvan naselja, na granici naselja Dragoslavec Breg i G. Mihaljevec (istočno od G. Mihaljevca). Na dvodijelnoj bazi je visok monolit na kojemu je skulptura "Tužnog Krista". Ovaj vrlo vrijedan sakralni spomenik, koji je obnovljen, nalazi je na istaknutom položaju, na povišenom raskrižju i mjestu gdje je nekada bilo staro groblje, te ne samo da je vrijedan povijesni i umjetnički spomenik, već čini važan akcent u prostoru.

Priroda je sveukupna biološka i krajobrazna raznolikost te predstavlja temeljnu vrijednost i jedan je od najznačajnijih resursa. Na području Općine Gornji Mihaljevec nema nijedne zaštićene prirodne vrijednosti sukladno Zakonu o zaštiti prirode. Prema Prostornom planu Međimurske županije područje Gornjeg Međimurja, u kojem se nalazi i Općina Gornji Mihaljevec, svrstano je u kategoriju osobito vrijednog predjela. Najveći stupanj prirodnosti na području obuhvata imaju šume.

Veliku važnost za kulturu općine imaju i kulturna događanja na tom području. Tako se od 1994. godine na nivou općine organizira kulturna manifestacija "Dani lipe". "Dani lipe" održavaju se u mjesecu lipnju. Manifestacija traje tri dana. Prvi i drugi dan ispunjeni su kulturnim sadržajem (predstavljanje knjige, nastup pjevačkih i dramskih sastava, izložbe) dok je treći dan športski dan (međunarodni šahovski turnir, tradicionalne seoske igre mjesnih odbora Općine Gornji Mihaljevec).
Uoči Božića Općina Gornji Mihaljevec u suradnji s osnovnom školom Gornji Mihaljevec i pojedinim mjesnim odborom Općine, organizira Božićni humanitarni koncert "Naši za naše". Dobrovoljni prilozi skupljeni na tom koncertu namijenjeni su za pomoć osobama kojima je takva pomoć potrebna.

Nositelj kulturnih događanja u Općini Gornji Mihaljevec je Kulturno umjetnička udruga "Lipa".

Od istaknutih osoba s područja kulture potrebno je spomenuti mlade operne glazbenike Armanda Puklavca i Evelin Novak oboje iz Gornjeg Mihaljevca.

Na području Općine djeluju tri nogometna kluba: NK Dubrovčan, NK Jedinstvo i NK Bratstvo; jedan šahovski klub; lovačko društvo "Šljuka" Gornji Mihaljevec poznato mnogim lovcima iz Hrvatski, Slovenije, Italije, Austrije i Njemačke po svom reviru sa fazanima, šljukama, patkama, zečevima i srnećom divljači; streljačko društvo "6.travnja" Gornji Mihaljevec te udruga "Šport za sve" Dragoslavec Breg.

Na području Općine Gornji Mihaljevec djeluju četiri dobrovoljna vatrogasna društva:Gornji Mihaljevec, Gornja Dubrava, Preseka i Martinuševec.

U gašenju većih požara uključuje se javna vatrogasna postrojba Grada Čakovca. Sukladno Planu zaštite od požara za zaštitu od požara na području Općine zadužena su dobrovoljna vatrogasna društva te općine te javno vatrogasno društvo Grada Čakovca.

Na području cijele Općine Gornji Mihaljevec postoji samo jedno groblje, a smješteno je u samom općinskom središtu Gornjem Mihaljevcu. Ovo groblje nalazi se izvan granica građevinskog područja

Groblje zadovoljava potrebe za naredno razdoblje, jer je za potrebe proširenja osiguran rezervni prostor za tu namjenu, a do njega je uređen prilaz, osigurana su parkirališna mjesta te izgrađena grobna kuća.

Općina Gornji Mihaljevec ima prihode kojima u okviru svoga samoupravnog djelokruga slobodno raspolaže. Svi prihodi koji pripadaju Općini, te rashodi iz njenog samoupravnog djelokruga moraju se iskazivati u Proračunu. U Proračunu se također iskazuju i svi primici i izdaci u svezi s imovinom u vlasništvu Općine. Prihodi i rashodi moraju biti uravnoteženi.

Za izvršenje Proračuna odgovorno je Općinsko poglavarstvo. Naredbodavac za izvršenje Proračuna u cijelosti je općinski načelnik.